Europski akt o pristupačnosti je na snazi: što sada moraju napraviti WordPress vlasnici, agencije i developeri

Europski akt o pristupačnosti (European Accessibility Act, EAA) više nije tema “što će biti kad dođe rok”. Zakon je na snazi i od 28. lipnja 2025. traži da web-stranice i digitalne usluge koje služe potrošačima u Europskoj uniji budu pristupačne osobama s invaliditetom.

Za WordPress ekosustav (vlasnike siteova, agencije, freelancere, autore tema i pluginova) ovo je jasna prekretnica: ako nudiš proizvode ili usluge korisnicima u EU, pitanje više nije treba li se uskladiti, nego kako to napraviti – i kako pokazati da na pristupačnosti radiš kontinuirano.

U nastavku razlažem vremensku crtu i logiku provedbe, rizike neusklađenosti te pet konkretnih koraka koje možeš krenuti raditi odmah na WordPressu.

Vremenska crta: novi proizvodi odmah, postojeće usluge imaju prijelazno razdoblje

EAA nije “prekidač” koji se svima jednako pali u istom trenutku. Pristup je fazni, s različitim pravilima za nove i postojeće proizvode/usluge.

Novi proizvodi i usluge: usklađenost od prvog dana

Sve novo što lansiraš nakon 28. lipnja 2025. mora biti pristupačno već pri lansiranju. Nema “grace perioda” za nove stvari.

• Lansiraš novi e-commerce site u listopadu? Mora zadovoljiti standarde pristupačnosti odmah.
• Objavljuješ novi WordPress plugin u studenom? Mora biti pristupačan “out of the box” (bez dodatnih intervencija korisnika).

Ovdje se vidi ključna promjena u očekivanjima regulatora: pristupačnost mora ući u planiranje, dizajn i development kao osnovni zahtjev – uz bok sigurnosti i mobile responsivenessa – a ne ostati “to ćemo kasnije”.

Postojeće usluge: prijelazno razdoblje do 28. lipnja 2030.

Za usluge koje su postojale prije 28. lipnja 2025., EAA predviđa prijelazno razdoblje do 28. lipnja 2030. – ali to nije “besplatna karta” da se ništa ne radi do zadnje godine.

Tri praktične implikacije tog prijelaznog razdoblja:

1. Čekanje te stavlja u lošiju poziciju. Pristupačni siteovi dosežu više korisnika, često bolje prolaze u pretraživanju i jačaju povjerenje u brend. Ako čekaš do zadnjeg trena, propuštaš višegodišnje benefite.
2. Pritužbe mogu pokrenuti postupak i prije 2030. Ako korisnik s invaliditetom 2026. prijavi nepristupačnost, nadležna tijela neće “čekati 2030.”; očekivat će plan i dokaze napretka. Roadmap, dokumentirani koraci i vidljiv pomak su najbolja obrana. Ne raditi ništa ostavlja te izloženim.
3. Velike promjene mogu “resetirati” rok. Prijelazno razdoblje često se ne primjenjuje ako radiš “značajne izmjene” postojeće usluge. Granica zna biti siva, ali kompletan redizajn, velika promjena e-commerce platforme ili značajna promjena funkcionalnosti može se tumačiti kao da stvaraš “novu” uslugu – pa tada trebaš punu usklađenost odmah, a ne do 2030.

Zaključno: rok 2030. je najkasniji mogući datum, ne signal da se s pristupačnošću kreće tada. Očekuje se konzistentan napredak u dobroj vjeri – počevši odmah.

Što se događa ako nisi usklađen: kako izgleda provedba i koje su posljedice

EAA je na snazi i ignoriranje nosi realne posljedice. Provedba može varirati po državama članicama, ali obrazac je uglavnom sličan: sustav je strukturiran i često potaknut potrošačima, s ciljem da pogura poslovanje prema usklađenosti.

Kako se neusklađenost uopće “otkrije”

U praksi postoje dva glavna puta da tvoj site dođe “pod povećalo”:

1. Pritužbe potrošača: najčešći okidač je korisnik s invaliditetom koji ne može dovršiti kupnju, koristiti uslugu ili doći do informacija. EAA daje jasan pravni put za pritužbu prema nadležnom nacionalnom tijelu.
2. Nadzor tržišta (market surveillance): regulatori rade proaktivne audite, posebno u sektorima s velikim utjecajem poput e-commercea, bankarstva i putovanja. Tvoj site može biti označen u sklopu rutinskih provjera.

Što slijedi nakon što te označe

Neusklađenost obično ne znači da ti “odmah stigne ogromna kazna”. Namjera je postići pristupačnost, ne automatski kažnjavati. No, proces ide po fazama i eskalira ako ignoriraš zahtjeve.

1. Obavijest o neusklađenosti: prvo najčešće dolazi formalno upozorenje. Nacionalno tijelo navodi konkretne probleme i objašnjava koje dijelove EAA kršiš.
2. Rok za popravak: uz upozorenje dobivaš razuman rok da ispraviš identificirane probleme. To nije petogodišnji prijelazni period, nego kraći, specifičan rok; trajanje ovisi o složenosti zahvata.
3. Eskalacija: ako ignoriraš upozorenje i ne isporučiš promjene u zadanom roku, slijede kazne i druge mjere.

Moguće kazne

EAA traži da kazne budu “učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće”, što u praksi znači dovoljno ozbiljne da potaknu stvarnu usklađenost. Tipične posljedice uključuju:

• Značajne novčane kazne: najčešća mjera. Iznos varira po državi – od nekoliko tisuća eura do postotka godišnjeg prometa. Za male tvrtke i “manja” kazna može biti velik udar; za velike sustave iznosi mogu biti vrlo visoki.
• Zabrane ili ograničenja usluge: u težim slučajevima tijela mogu naložiti da prestaneš nuditi uslugu potrošačima u toj državi dok se ne uskladiš. Za online poslovanje blokada cijelog EU tržišta po državi je ozbiljan rizik.
• Povlačenje proizvoda s tržišta: ako prodaješ digitalni proizvod (npr. WordPress plugin) i utvrdi se neusklađenost, možeš biti prisiljen povući ga.

Osobna i kaznena odgovornost: u nekim državama članicama, za ponovljena ili teška kršenja, mogu postojati implikacije osobne odgovornosti direktora. Rijetko, ali je signal koliko se ozbiljno tretira pristupačnost.

Rizik nije samo pravni: reputacija i povjerenje

I izvan formalnih kazni, reputacijska šteta može biti jednako bolna. Javna percepcija da je tvoja usluga isključiva ili nepristupačna potkopava povjerenje korisnika i može dugoročno štetiti brendu. U praksi, isključenost nije samo neusklađenost – nego loš biznis potez.

Ako koristiš Elementor ekosustav, postoji i komercijalni alat koji cilja upravo ove procese: Accessibility Assistant from Ally.

Zašto moraju reagirati svi u WordPress lancu: vlasnici, agencije i autori pluginova

EAA je širok zakon, ali WordPress svijet pogađa vrlo konkretno: odgovornost je raspodijeljena kroz cijeli “lanac” – od vlasnika weba, preko onih koji ga grade, do onih koji isporučuju teme i pluginove.

Vlasnici WordPress siteova

Ako tvoj site služi korisnicima u EU, usklađenost više nije opcija – bilo da prodaješ, pružaš uslugu ili samo ciljaš EU publiku sadržajem.

• Ti si odgovoran/na: kazne i mjere idu prema tvom poslovanju, ne prema alatima koje koristiš.
• Svaki touchpoint je bitan: nije stvar samo homepagea. Pristupačnost mora pokriti cijeli korisnički put – od product pageova i kontakt formi do checkouta i podrške.
• Third-party alati se računaju: booking plugin, e-commerce ekstenzija, form builder… ti snosiš odgovornost ako stvaraju barijere. Zato treba pametno birati teme i plugine.

Pristupačnost je sada core zahtjev poslovanja, ne “nice to have”.

Agencije i freelanceri

Kao web profesionalac, tvoja uloga postaje još kritičnija: klijenti očekuju ne samo lijep i funkcionalan site, nego i usklađen. To je odgovornost, ali i prilika.

• Zaštiti klijente: mnogi neće razumjeti detalje EAA ni tehničke zahtjeve. Edukacija i isporuka pristupačnih rješenja štiti njihov biznis i tvoju reputaciju.
• Diferencijacija na tržištu: agencije s dokazivim znanjem pristupačnosti lakše dobivaju kompetitivne projekte.
• Ugradi pristupačnost u workflow: od odabira teme, provjere pluginova i dizajna do QA testiranja – pristupačnost mora biti dio procesa, ne zadnji korak.

Developeri tema i pluginova

Tema i plugin često odlučuju hoće li site uopće moći biti usklađen. Kod koji isporučuješ direktno utječe na rizik tvojih korisnika.

• Dio si compliance lanca: ako plugin renderira nepristupačne elemente (npr. neoznačena form polja ili slider koji se ne može koristiti tipkovnicom), uvodiš rizik za sve koji ga koriste.
• Potražnja tržišta se mijenja: agencije i vlasnici sve više traže accessibility-ready alate. Dokumentiranje usklađenosti (npr. kroz Accessibility Conformance Report) postaje prodajni argument.
• Rizik da te izbace iz stacka: proizvodi koji blokiraju usklađenost bit će napušteni. Pristupačnost nije samo dobra praksa, nego uvjet dugoročne adopcije.

For developers in the WordPress space, the EAA isn’t a burden; it’s a market opportunity. The creators who embed accessibility into the core of their products won’t just be compliant, they will become the default choice for a new generation of builders who see inclusivity as non-negotiable.

Itamar Haim

I za ovaj segment vrijedi ista poruka: usklađenost se više ne “dodaje” na kraju, nego se dizajnira u osnovi proizvoda.

5 praktičnih koraka koje WordPress vlasnici mogu odraditi odmah

Najveća greška je pokušati riješiti sve odjednom bez strukture. S pristupačnošću se najbolje napreduje kroz jasne korake: prvo saznaj gdje si, zatim popravi najkritičnije, pa izgradi proces koji sprječava regresije.

Korak 1: Napravi audit web-stranice

Ne možeš popraviti ono što ne vidiš. Audit je kombinacija automatiziranog skeniranja i ručnog testiranja, jer svaki pristup pokriva različite klase problema.

• Automatizirani scanovi: odlični su za česte, “code-based” probleme: slab kontrast, nedostajući alt atributi, form polja bez labela, i slično. Postoje browser ekstenzije i specijalizirani WordPress pluginovi. Primjer alata koji se uklapa u WordPress workflow je Accessibility Assistant from Ally od Elementora – skenira stranice prema WCAG 2.1 AA standardu (tehnički standard koji se tipično koristi kao mjerilo za EAA) i vraća jasan izvještaj o kršenjima.
• Ručni testovi: automatika ne može procijeniti ima li korisničko iskustvo smisla. Ručno testiranje otkriva “upotrebljivost”, ne samo sintaksu. Za start koristi ovaj mini-checklist:
• – Navigacija tipkovnicom: možeš li proći cijeli site samo s Tab? Možeš li doći do svakog linka, gumba i polja? Je li fokus uvijek vidljiv, tako da znaš gdje si?
• – Test sa screen readerom: isprobaj NVDA (Windows), VoiceOver (Mac) ili TalkBack (Android). Zvuči li sadržaj logično kad se čita naglas? Jesu li slike opisane kako treba? Jesu li linkovi i gumbi jasno označeni?
• – Provjera sadržaja: je li heading struktura logična (H1 pa H2 pa H3)? Jesu li linkovi opisni (npr. “Pročitaj cijeli accessibility report” umjesto “Klikni ovdje”)? Je li tekst pisan jednostavnim jezikom?

Rezultat audita treba biti prioritetna lista zadataka – ne samo “imamo probleme”, nego što točno i kojim redom rješavaš.

Korak 2: Prvo popravi probleme s najvećim utjecajem

Ne moraš sve popraviti odjednom. Fokusiraj se na stvari koje najviše utječu na mogućnost korištenja sitea.

Najčešći “high-impact” prioriteti:

• Nedostajući alt tekst na informativnim slikama: ako slika prenosi bitnu informaciju, treba imati smislen alternativni opis za korisnike screen readera. Ovo je često najbrži i najvažniji dobitak.
• Slab kontrast boja: tekst koji je teško čitljiv na pozadini je barijera za korisnike slabijeg vida. Provjeri kontrast online alatom i ciljaj barem 4.5:1 omjer kontrasta.
• Neodređen tekst linka: zamijeni “click here”, “learn more”, “read more” i slično – tekst linka treba opisivati kamo vodi.
• Nedostajuće oznake (label) na formama: svako polje u kontakt formi, login formi i checkoutu mora imati ispravno povezani label, kako bi screen reader mogao objasniti što se traži.
• Tipkovnička pristupačnost: svaki interaktivni element mora biti dohvatljiv i operabilan tipkovnicom.

Ovakvi “quick wins” donose najveći napredak za najveći broj korisnika u najkraćem vremenu.

Korak 3: Objavi izjavu o pristupačnosti (Accessibility Statement)

Izjava o pristupačnosti je javna stranica koja jasno komunicira tvoju predanost inkluzivnosti, i ujedno je važan zahtjev u EAA kontekstu. Najčešće se linka u footeru, da bude lako dostupna.

Što bi izjava trebala sadržavati:

• Tvoju predanost pristupačnosti.
• Standard usklađenosti kojem težiš (npr. WCAG 2.1 Level AA).
• Poznate probleme na kojima trenutno radiš.
• Kontakt podatke za prijavu problema s pristupačnošću.

Time dobivaš dvije stvari: (1) signal transparentnosti i “good faith” pristupa (bitno i korisnicima i regulatorima) i (2) kanal povratne informacije koji često najbrže otkrije stvarne barijere u korisničkom putu.

Korak 4: Evaluiraj teme i plugine (i nove i postojeće)

Tema i pluginovi oblikuju pristupačnost sitea. Ako baza nije dobra, popravci se pretvaraju u stalno krpanje.

• Teme: kreni od accessibility-ready teme sa semantičkim HTML-om, ispravnom hijerarhijom naslova i podrškom za navigaciju tipkovnicom. Ako trenutna tema ima ozbiljne probleme, realno razmisli o promjeni.
• Novi pluginovi: prije instalacije pogledaj dokumentaciju ima li spomena pristupačnosti. Kontaktiraj autora i pitaj o usklađenosti s WCAG-om. Posebno oprezno s pluginovima koji se oslanjaju na isključivo vizualne interakcije (npr. slideri ili popupovi koji ne rade tipkovnicom).
• Postojeći pluginovi: pregledaj što već koristiš. Stvara li neki plugin probleme? Primjeri: social sharing plugin s gumbima koji nisu dostupni tipkovnicom, ili form builder koji generira polja bez labela.

U EAA realnosti moraš biti selektivan korisnik WordPress alata. Izbor pristupačnih tema i pluginova je ključan dio održavanja usklađenosti.

Korak 5: Kontinuirano prati stanje (pristupačnost je proces)

Pristupačnost nije jednokratni projekt. Svaki novi blog post, novi product page ili update plugina može (nenamjerno) uvesti nove barijere. Zato pristupačnost mora postati dio redovnog maintenancea.

• Checklist za objavu sadržaja: jednostavna lista za sve koji objavljuju: ima li svaka slika alt? Jesu li headingi ispravni? Jesu li linkovi opisni?
• Redovni automatizirani scanovi: planiraj skeniranje (npr. mjesečno ili kvartalno) kako bi uhvatio probleme koji su se “ušuljali”.
• Alati vidljivi korisniku: daj korisnicima kontrolu nad iskustvom. Front-end usability widget može omogućiti prilagodbe poput veličine teksta, kontrasta ili isticanja linkova. To poboljšava iskustvo i vidljivo pokazuje predanost pristupačnosti.

Kad pristupačnost uđe u rutinu, prelaziš s reaktivnog popravljanja na proaktivno sprječavanje regresija – i to je najstabilniji put prema dugoročnoj usklađenosti.

Zaključak: usklađenost je “sada”, a benefiti idu dalje od pravnog minimuma

Faza “pripreme” je završila. EAA je sadašnja realnost koja mijenja kako se WordPress webovi grade, održavaju i proširuju.

Fokus više nije na hipotetskim kaznama ili dalekim rokovima, nego na operativi: napraviti audit, popraviti ključne probleme, objaviti izjavu o pristupačnosti i ugraditi provjere u svakodnevni workflow.

Iako je usklađenost pravna nužnost, dobit je šira: pristupačni siteovi dopiru do više ljudi, nude bolje iskustvo, često imaju SEO benefite i jačaju povjerenje u brend. Inkluzivnost je i ispravno i poslovno racionalno.

Sažetak ključnih točaka

• EAA je na snazi: od 28. lipnja 2025. pristupačnost je obvezna za webove/usluge koji služe EU potrošačima.
• Odmah vs. fazno: nove usluge moraju biti usklađene pri lansiranju; postojeće imaju vrijeme do 2030., ali se očekuje dokaziv napredak.
• Provedba ima “zube”: obično prvo dolaze upozorenja, ali zatim i kazne, ograničenja ili povlačenje proizvoda ako ignoriraš zahtjeve.
• Odgovornost je raspodijeljena: vlasnici siteova, agencije i developeri tema/pluginova svi imaju svoju ulogu.
• Postoje konkretni koraci: audit, popravci s najvećim utjecajem, izjava o pristupačnosti, evaluacija alata i kontinuirano praćenje.
• Pristupačnost je prednost: uz usklađenost dobivaš veći doseg, bolje UX rezultate, potencijalne SEO dobitke i jači brend.

FAQ: najčešća pitanja o EAA i WordPress pristupačnosti

1) Primjenjuje li se EAA na moj mali poslovni blog ako ništa ne prodajem?

Ovisi o poslovnom modelu. EAA se odnosi na proizvode i usluge koje se nude potrošačima u EU. Ako je blog hobi i ne nudi usluge, vjerojatno je izvan dosega. Ali ako je blog dio poslovanja (npr. konzultant si i blog je marketinški kanal) i služiš ili ciljaš EU klijente, tada se primjenjuje. Ključ je komercijalna priroda aktivnosti.

2) Koja je razlika između EAA i WCAG?

EAA je zakon, a WCAG (Web Content Accessibility Guidelines) je tehnički standard kojim se zakon u praksi ostvaruje. EAA propisuje da web i usluge moraju biti pristupačni, a zatim kao mjerilo upućuje na standarde poput WCAG 2.1 Level AA koji definiraju kako postići pristupačnost. Za usklađenost s EAA u praksi se usklađuješ s WCAG-om.

3) Može li jedan plugin učiniti cijeli WordPress site 100% usklađenim?

Ne – i treba biti vrlo oprezan s alatima koji to tvrde. Puna usklađenost je kombinacija tehnologije, sadržaja i dizajna. Plugin može biti odličan pomoćnik: skenirati site, pomoći u popravcima, generirati izjavu o pristupačnosti i ponuditi korisničke alate. Ali automatika ne može riješiti sve. Primjer: alat može detektirati da slici nedostaje alt, ali ne može znati je li alt koji si napisao smislen i točan. Potrebna je kombinacija dobrih alata i ljudske kontrole.

4) Tvrtka mi je u SAD-u i nemam fizičku prisutnost u EU. Vrijedi li EAA za mene?

Da, ako nudiš proizvode ili usluge potrošačima koji se nalaze u EU. Doseg EAA se veže uz lokaciju potrošača, ne lokaciju tvrtke. Ako stanovnik EU može kupiti tvoj proizvod, pretplatiti se na uslugu ili preuzeti aplikaciju, očekuje se usklađenost.

5) Koliko košta učiniti WordPress site pristupačnim?

Trošak jako varira ovisno o veličini i kompleksnosti sitea, trenutnom stanju pristupačnosti i pristupu koji odabereš. Ako krećeš od jednostavnog sitea, trošak može biti minimalan i svesti se na vrijeme za učenje osnova i popravke. Za veliki e-commerce s godinama legacy sadržaja, proces je zahtjevniji. No ulaganje u dobre alate i ugradnju pristupačnosti u workflow od starta gotovo je uvijek jeftinije od velikog remediation projekta ili potencijalne kazne kasnije.

6) Automatizirani skener kaže da je moj site 100% usklađen. Jesam li siguran?

Ne nužno. Automatizirani skeneri su bitni, ali tipično mogu detektirati oko 30–40% potencijalnih pristupačnih problema. Odlični su za tehničke greške u kodu, ali ne mogu procijeniti mnoge “ljudske” aspekte upotrebljivosti. Primjeri: ne mogu znati je li sadržaj zbunjujuć, je li tipkovnička navigacija nelogična ili je li alt tekst stvarno koristan. Zato automatizirane provjere treba kombinirati s ručnim testiranjem.

7) Što je izjava o pristupačnosti i trebam li je stvarno?

Izjava o pristupačnosti je javna stranica na webu koja komunicira politiku i predanost pristupačnosti. Da, treba ti. U EAA kontekstu smatra se konkretnim zahtjevom: treba navesti ciljanu razinu usklađenosti (npr. WCAG 2.1 AA), poznate probleme na kojima radiš i kontakt za prijavu poteškoća. Time pokazuješ transparentnost i napor u dobroj vjeri.

8) Tema mi kaže da je “accessibility-ready”. Je li to dovoljno?

Odličan je početak, ali nije cijela priča. Accessibility-ready tema daje dobru bazu (čist kod, pravilna heading struktura, podrška za tipkovnicu), ali ukupna pristupačnost ovisi i o sadržaju koji dodaješ, pluginovima koje instaliraš i custom promjenama koje radiš. Tema je temelj, ali ne oslobađa odgovornosti za ostatak sustava.

9) Koliko često trebam raditi audit pristupačnosti?

Pristupačnost je trajna obveza. Dubinski audit ima smisla svakih 12–18 mjeseci, ili nakon većeg redizajna. Uz to, trebaš uvesti češće, manje provjere u redovni rad: npr. automatizirani scan kvartalno i brzi ručni keyboard-check nakon značajnijih updateova plugina ili dodavanja većih sadržaja.

10) Gdje naći pouzdane resurse za učenje web pristupačnosti?

Korisnih resursa ima puno. Službeni WCAG dokumenti na W3C su definitivni izvor, ali su tehnički zahtjevni. Za pristupačnije upute postoje organizacije poput Web Accessibility Initiative (WAI) i WebAIM (poznat po dobrim člancima i checklistama), kao i blogovi stručnjaka za pristupačnost. I neki pružatelji alata (uključujući Elementor kroz Ally resurse) objavljuju edukativne materijale koji pomažu u implementaciji u praksi.